Dragica Palaversa-Mijač
Tomislav Ivić
Nikola Pilić
Damir Šolman
Herci Ganza Čaljkušić
Robert Kučić
VETUS ITINERA
Tvrdi uvez
Jurica Gizdić
HNK HAJDUK
Tvrdi uvez
Jurica Gizdić
Robert Kučić
HNK HAJDUK
Tvrdi uvez
Mladen Cukrov
Baseball klub NADA
Tvrdi uvez
Jedna od zadaća Muzeja sporta je da se važni datumi iz povijesti splitskog sporta ne zaborave. Tako je 29. listopada 2014.g. u prostoru Muzeja grada Split priređena izložba posvečena obljetnici 35. godina Mediteranskih igara u Splitu. Kako bi se prisjetili tog velikog sportskog događaja djelatnici Muzeja sporta Split i Muzeja grada Splita potrudili su se da se organizira prigodna tribina koju je kao moderator vodio poznati novinar Zdravko Reić. Tribina je započela u 18:00 sati pozdravnim govorom ravnateljice Muzeja grada Splita Elvire Šarić Kostić, a gosti su bili sudionici MIS –a iz 1979.g., Ante Ćićo Ganza (integralni plan MIS –a), Nikša Preci (informatički sustav MIS –a ) i kormilar Gusara Josip Reić. Prikazana je i skraćena verzija filma „Otvaranje Mediteranski igara u Splitu“ Branka Lentića. Film je vratio prisutne u dane sportske slave grada Splita. Nakon tribine prisutni sportaši, sportski djelatnici i ljubitelji sporta su u Galeriji Muzeja grada razgledali prigodnu izložbu, koju je priredio djelatnik Muzeja sporta Split Mladen Cukrov. Na izložbi su prikazane fotografije sportskih objekata u gradnji i u konačnom izdanju. U vitrinama su izložene medalje, plakete, značke, filatelija, publikacije i sve ostalo što je obilježavalo Mediteranske igre u Splitu. Izložba je otvorena od 29 X. do 10. XI. 2014. Osim Mladena Cukrova svoj doprinos izložbi dala je voditeljica marketinga Muzeja Grada Splita Daniela Jeličić.
Službena maskota Igara bila je morska medvjedica ADRIANA (lat. monchus hermann).
Medvjedica je nekada bila česta životinja u Jadranskom moru i Mediteranu a danas je gotovo istrebljena.
Spada u red sisavaca iz porodice
tuljana, glatke je kože i veoma
pokretna. Njeno stanište je uglavnom u špiljama i na osamljenim
mjestima daleko od civilizacije.
Dizajn službene maskote povjeren je Oskaru Kogoju iz Mirena kraj Nove Gorice. Maskota sugerira ponos čovjeka ovog podneblja u vječnoj borbi za slobodom i opstankom. Pokretljivost i dinamika izražena slovom S sugerira na povezanost maskote sa sportom i Splitom. Maskota je ime Adriana dobila javnim anonimnim natječajem.
Službeni znak VIII. mediteranskih
igara su tri kruga što izviru iz mora.
Simboliziraju prijateljsvo i povezanost tri kontineta na obalama
Mediterana.
Autor dizajna znaka je akademski slikar Boris Ljubičić iz Zagreba.
Znak je prihvaćen kao službeni znak Mediteranskih igara.
Izložba u Galeriji Muzeja grada Splita.
Ne treba zaboraviti da je Split, zahvaljujući Mediteranskim igrama od malog grada postao europska metropola sporta. Na igrama je sudjelovalo 2408 sportaša (od toga 399 žena), 25 delegata i 811 sportskih djelatnika. Ukupno je bilo akreditirano 4126 osoba iz svijeta sporta. Sudjelovali su portaši iz 14 zemalja Mediterana u 25 sportova (atletika, biciklizam, boks, dizanje utega, gimnastika, hokej na travi, hrvanje, jedrenje, judo, kajak, konjički sport, košarka, mačevanje, nogomet, odbojka, plivanje, ragbi, rukomet, skokovi u vodu, stolni tenis, streljaštvo, streličarstva, tenis, vaterpolo i veslanje ).
Grad Split nije dobio samo funkcionalne sportske objekte, nego i prateću infrastrukturu. Izgrađen je veliki putnički terminal na aerodromu Resnik, pomorsko – putnički terminal u Gradskoj luci, novi RTV centar i dr. Probojem tunela kroz Marjan i zahvatima na cestovnim i željezničkim pravcima stvoreni su uvijeti za rješavanje prometnih problema Grada i okolice. Osim Splita još osam gradova je bilo uključeno u ovaj sportski projekt : Trogir, Makarska, Sinj, Hvar, Šibenik, Zadar, Omiš i Supetar.
Od osamostavljenja Hrvatske 1991 do 2013.g. hrvatski su sportaši 6 puta nastupali na Mediteranskim igrama. U tom razdoblju osvojili su 168 medalja, 43 zlatne, 57 srebrnih i 68 brončanih.
HELSINKI 1952.
MEKSIKO 1968.