Povijest splitskog sporta

Prvo sportsko društvo u Splitu osnovano je 25.02. 1877.g. pod imenom „ Societa Bersaglio“ (Streljačko društvo). Streljaštvo ponovno oživljava u Kraljevini Jugoslaviji 1925.g.

Zajednica talijana osniva 1884. gimnastičko i mačevalačko društvo pod imenom „Societa di ginnastica e scherma“.

Splitski studenti osnivaju 1890. prvi pomorski klub „Rowing & Yachting Club Adria“ koji njeguje veslanje i jedrenje. Zaslužan za razvoj kluba i jedrenja je prije svih dugogodišnji predsjednik conte Antun Toni Pavlović.

Sokolsko društvo „Hrvatski sokol“ osnovano je 1893. i odigralo je veliku ulogu u afirmaciji splitskog športa. Za prvog predsjednika izabran je Vicko Katalinić. U sokolskom društvu bile su aktivne sekcije: gimnastke, mačevanja, rvanja, bicklizma, dizanja utega i nogometa. Hrvatsko gimnastičko društvo „Hrvatski sokol“ obnovljeno je 1918., a već 1919. mijenja ime u Jugoslavenski sokol. Gimnastiku je njegovalo i Hrvatsko katoličko društvo „Orao" (1923.), Hrvatski sokol (1926.)i Hrvatski junak (1939.). Do obnove gimnastike došlo je ponovno 1948. kada je osnovano Gimnastičko društvo. Od 1952. djeluje DTO Partizan sve do 1979., kada zahvaljujući MIS- u prelazi u novi prostor na Gripe pod imenom Gimnastički klub „Split“.

Osniva se 1907., „Sokolska župa „Vojvoda Hrvoje“ u koju su ušla sokolska društva: Makarska, Sinj i Vis (1908.),Hvar, Jelsa, Vranjic i Solin (1910.), K. Sučurac, Stobreć i Omiš (1911. )

Prvi biciklistički klub u Splitu osnovan je 1898.g. pod imenom „Cyclist Club Spalato“. Talijanaši 1908. osnivaju svoj klub „Veloce“, tako da se 1913.g. odvajaju i hrvatski mladići i osnivaju klub „Ciclo Club Spalato“. Nakon I. svjetskog rata klub je obnovljen 1920.g. pod imenom Jugoslavenski ciklo klub „Split“. Osnovan je 1922. i drugi Koturaški klub „Marjan“, a kasnije je 1932. pri Motoklubu ustanovljena i biciklistička sekcija.

Na inicijativu sokolaša 1905. osnovan je prvi teniski klub. Do osamostaljenja teniskog kluba dolazi 1910. kada se formira „Hrvatski šport klub“. Osim tenisa u njemu se vježbalo mačevanje , boks i vožnja na koturaljkama. Nakon I. svjetskog rata dolazi do obnove „Hrvatskog šport kluba“ koji mjenja naziv u „Jugoslavenski tenis klub – Split“. Osim ovog kluba aktivni su bili i tenis klubovi „Željeznički tenis klub (1928. – 30.) na Bačvicama, „Akademski tenis klub (1930. – 41.) na Firulama i „Marjan“ na Bačvicama (1938. – 40.).

Planinarsko društvo osnovano je 1906. u Poljicima nedaleko Splita pod imenom „Mosor“. Nakon I. svjetskog rata djelovali su klubovi: „Dinara“ (1925.), „Mosor“ (1926.) i Radničko planinarsko društvo „Prijatelji prirode“. Pri HPD „Mosor“ osnovana je 1935. i skijaška sekcija.

Pojavom automobila osnovan je 1907.g. i „Auto klub Split“. Radi ratnih događanja do obnove kluba dolazi tek 1926.g.

Ljubitelji mačevanja osnovali su 1911. „Hrvatsko mačevalačko društvo“. Velike zasluge za razvoj ovog športa pripadaju Šimi Vučiću – Đakoviću. Klub „Vitez“ osniva se 1933.g., a predsjednik je bio Jerko Aljhinović. Do obnove mačevanja 1977.g. kada je klub obnovljen.

Hrvatski nogometni klub „Hajduk“ osnovan je također te 1911.g., kao prvi hrvatski nogometni klub u Damaciji.

Godinu dana kasnije, 1912.g., osnovan je radnički nogometni klub „Anarh“.

Veslački klub „Gusar“ osnovan je 1914.g., a obnovljen 1919.g. Spada u red najtrofejnijih, ne samo splitskih, već i hrvatskih klubova. Največi uspjeh je osvajanje zlatne medalje u osmercu na Europskom prvenstvu u Beogradu 1932.g. S dobrim rezultatima i uspjesima nastavilo se i nakon II. svjetskog rata. „Četverac bez“ osvojio je prvu zlatnu medalju na Olimpijskim igrama 1952.g. u Helsinkiju. Osim „Gusara“ velike rezultate ostvario je i drugi klub HVK-a (1937.– 41.). U svom kratkom postojanju osvojio je 9 državnih prvenstava i brončanu medalju na Europskom prvenstvu 1937.g. Od 1957.g. u Splitu je bilo sjedište Jugoslavenskog veslačkog saveza. Veliki uspjeh postigao je i skifist Perica Vlašić osvajanjem zlatne medalje na Europskom prvenstvu 1953.g.

Prijatelji mora, kupanja i plivanja osnivaju početkom XX. stoljeća tvz. „republike“ iz kojih se kasnije osnivaju plivački i vaterpolo klubovi : „Baluni“ (kasnije „Jadran“), „Firule“, „Triton“ i POŠK.

Plivački klub „Jadran“ osnovan je 1920.g. pod imenom „Baluni“ (od 1924.g. nosi ime „Jadran“). Klub se proslavio mnogim uspjesima u plivanju i vaterpolu na prostorima bivše Jugoslavije, a zapažene rezultate ostvario je i u Europi. Neki od tih slavnih su: Danica Beara, Nevenka Godina, Mirjana Linardović, Maja Mrkušić, Lena Novak, Ksenija Petrošić, Tonka Radica, Olga Roje, Vjera Sidar, Vesna Stipanović i dr. (plivačice), Tonko Gazzari, Uroš Marović, Dane Matošić, Zlatko Mirković, Ante Roje, Ante Senjanović, Vjeran Birimiša i dr. (plivači), Filip Bonačić, Marko Brajnović, Ivo Govanelli, Miro Mihovilović, Vojko Pavičić, Branko Petrone, Ante Roje i dr. (vaterpolisti). „Jadran“ je bio državni prvak u plivanju 1927., 1928., 1929., 1930., 1931., 1933. i 1936. Vaterpolki prvak države bio je 1923. i 1939. Nakon II. svjetskog rata klub je 3 godine djelovao kao član FD „Hajduk“. Od 1949. g. klub vraća ime „Jadran“ .

Osniva se i PK „Mornar“, a 1952. g. obnavlja POŠK u uvali Zenta. Najveći uspjeh splitskog plivanja postigla je članica „Mornara“ Đurđica Bjedov osvajanjem zlatne i srebrne medalje na 100. i 200. m. slobodno na Olimpijskim igrama 1968. g. u Meksiku. Zapažene rezultate ostvario je i član „Jadrana“, Veljko Rogošić pogotovo u maratonskom plivanju. Između ostalog bio je 4 puta prvak svijeta (1971. – 74.) u maratonu Capri – Napulj.

Vaterpolo je svoj procvat doživjelo iza II. svjetskog rata i postalo najtrofejniji splitski šport. Obnovljeni su klubovi „Jadran“ (1945.)i POŠK (1952.), a „Mornar“ osniva svoju sekciju 1949. g.

Skokovi u vodu, prvo natjecanje je bilo 1913. g. i održalo se do 1933. g. Do obnove ovog športa dolazi 1946. g. kada je na „Jadran“ izgrađena nova 3-metarska skakaonica. Pri „Mornaru“ i „Jadranu“ 50-tih god. djelovale su sekcije skakača u vodu. Za potrebe MIS –a izgrađena je lijepa skakaonica u Poljudu. Danas postoji klub „Dupin“.

U Sinju se 1920. g. osniva konjički klub „Dalmatinsko kolo jahača“, a prvi predsjednik je bio veterinar Petar Pavičić. Uvaženi član i dobrotvor konjičkog športa bio je poznati splitski liječnik dr Jakov Miličić.

Obnavlja se nakon I. svjetskog rata „Hrvatski športski klub“ koji njeguje tenis. Nakon dvije godine, 1922. g., klub mijenja ime u „Jugoslavenski tenis klub“.

Jedriličarski klub „Labud“ osniva se 1924. g.na inicijativu srednjoškolaca predvođenih inž. Žarkom Deškovićem. Prvi jedriličar sudionik Olimpijskih igara 1936. g. u Berlinu bio je Karlo Bauman član „Labuda“. Prvi predsjednik je bio veliki jedriličar Jakov Kirhmajer. Jedriličarski klub „Mornar“ osniva se 1950. g., a iste godine osnovan je i RPSD „Vicko Krstulović, koji nešto kasnije mijenja ime u RPSD „Split“. Od 1956. g. u Splitu je sjedište Jedriličarskog saveza Hrvatske, a od 1966. g. Jedriličarskog saveza Jugoslavije.

Sportska igra hazena (slična rukometu) koju su uglavnom igrale žene pojavila se kao sekcija u „Hajduku“ od 1922. do 1926. g. Nešto kasnije hazena se igrala i u klubovima „Dalmatinac“ i „Vuk“ (1932. – 34.).

Aero klub započinje svojim aktivnostima 1928. g. po imenom „Naša krila“.

Bejzbol su u Split donijeli američki mornari 1918.g. Splićani su ga brzo prihvatili i osnovali klubove „Mosor“, „Marjan“, „Bašćun“ i dr. Zanimljivo je da je i Hajduk, uz nogometni klub Borac, imao veoma uspješnu sekciju bejzbola.Kasnije, 1934. g. osniva se Bejzbol klub Krupa na Spinutu.

Kuglanje je bilo veoma popularno između dva svjetska rata. U Splitu je postojalo više od 20 klubova.Uz najstariji klub „Rukeč“ spominju se: “Damatinac“, „Drača“, „Dok“, „Gripe“, „Grom“, „Jadran“, „Kaldrma“, „Klub trgovaca“, „Kosovo“, „Maksimir“, „Marjan“, „Mladost“, „Polet“, „Primorac“, „Triglav“, „Zvijezda“ i „Željezničar“.

Zaslugom Šime Vučića – Đakovića osniva se 1934.g. mačevalački klub „Vitez“.

Atletika se njegovala u dosta splitskih klubova već od 1919. g. Prvu atletsku sekciju ustrojio je Hajduk 1920.g., a 1934.g. osniva se i pravi atletski klub „Agon“. Nakon II. svjetskog rata osnovan je 1945.g. atletski klub „Atletičar“.Od 1950. g. djeluje klub ASK koji je iznjedrio nekoliko atletskih veličina. Napoznatiji je svakako Joško Alebić, osvajač srebrne medalje na Europskom prvenstvu u dvorani 1975.g.

Kako bi se popularizirala atletika , od 1935.g. počinje se trčati „ Marjanska štafeta“.

Stolni tenis je bio među mladim Splićanima. Sekcije su imali i klubovi: „Jadran“, „Gusar“, „Hajduk“, „Krupa“, „Split“ i dr. Prvi stolnotenski klub osnovan je 1936.g. pod imenom „Zenta“. Prvo neslužbeno prvenstvo u stolnom tenisu održano je 1930.g.

Izviđači – skauti osnovali su 1921.g. svoj „Stjeg izvidnika i planinki“.

Šahisti se na sceni pojavljuju 1920.g.

Prvi motociklisti su osnovali sekciju pri Ciklo klubu „Split“ 1927.g.

Odbojka se počela igrati pri Jugoslavenskom sokolu 1933.g. Do pravog razvoja odbojke dolazi nakon 1945.g. Igra je uhvatila korjene u Kaštelima i pri DTO Partizan (1954.). Odbojka se igrala i pri SD „Mladost“ i SD „ Nada“. Tek 1964.g. osniva se Odbojkaški klub „Split“.

Lovci su osnovali 1923.g. svoje Jugoslavensko lovačko udruženje za Kotar Split.

Motonautika se pojavila već 1910.g. Kasnije, nakon I. svjetskog rata motonautičari se udružuju i osnivaju svoju sekciju pri Jedriličarskom klubu „Labud“.

Košarka se počela igrati u sokolskom društvu 1939.g. Zanimanje za košarku raste nakon 1945.g. kada pri FD Hajduk djeluje ženska i muška sekcija. Od 1949.g. klub djeluje samostalno pod imenom KK Split“. Od 1968.g. klub nosi ime „Jugoplastika“. Košarkašice su bile prvakinje države 1950., 1953., 1954., 1955. i 1957.g.

Ragbi klub je osnovan pri SD „Nada“ 1959.g. do 1980.g. trenirali su i igrali na raznim terenima u Splitu i okolici. Zahvaljujući MIS–u dobili su na korištenje Stari plac, bivše Hajdukovo igralište. Od 1973.g. u Splitu je bilo sjedište Ragbi saveza Jugoslavije.

Rukomet se u Splitu počeo igrati 1948.g. Početkom 1949.g. osniva se rukometna sekcija pri Gimnastičkom društvu „Split“. U to vrijeme bili su poznati rukometaši – reprezentativci Tomislav Perić i golman Ante Zelić – Braco. Rukometni klub „Nada“ osnovan je 1959.g., a 1978.g. mijenja ime u „Dalma“. Največi uspjeh je osvajanje Kupa europskih pobjednika kupova za žene 1984.g. Najpoznatija splitska rukometašica je Dragica Palaversa – Mijač koja je osvojila zlatnu medalju na Svjetskom prvenstvu 1973.g. u Beogradu.

Športski ribolov se kao Udruga javlja 1936.g., a prvi predsjednik je bio prof. dr. Ivan Lovrinčević. Nakon 1945.g. športski ribolovci djeluju pri FD „Hajduk“. Prvi klub športskog ribolova bio je „Lubin“ osnovan 1948.g. U Splitu je 1953.g. osnovan i Savez športskih ribolovaca, koji je kasnije prešao u Rijeku. Jedan od zaslužnih članova i nositelj nekoliko svjetskih zlatnih medalja bio je Ante Pivalica, bilo pojedinačno ili momčadski.

Judom su se prvi počeli baviti, osim članova „Milicionera“, i članovi DTO „Partizan“ krajem 1954.g. Samostalan Judo klub „Split“ osniva se 1978.g. Vojo Vujević je kao član kluba „Student“ na Svjetskom prvenstvu 1981.g. osvojio brončanu medalju.

Karate se prvo pojavilo kao sekcija pri Judo klubu „Split“ 1966.g. Kasnije, 1968.g. osnivaju se karate klubovi „Marjan“ i „Split“

Dizanje uterga se pojavilo 1957.g. pri TAK „Split“. Kasnije se 1964.g. osniva DBS „Split“ pri kome djeluju i dizači utega. Samostalni klub je osnova 1978.g. Dobre rezultate ostvario je Luka Radman. Danas u Splitu egzistira KDU „Bitumina“.

Hrvanje je uhvatilo korjene tek nakon II. svjetskog rata pri FD „ Milicioner“. Sekcija hrvanja postojala je 1954.g. i pri DTO „Partizan“. Sekcija je kasnije djelovala pri TAK „Split“ (1957.) i DBS „Split“, da bi se osamostalila i postala klub 1978.g.. Udomili su se 1979.g. u SC Gripe.

Boks se njegovao pri „Hrvatskom sokolu“ još krajem XIX st. Prvi učitelji boksa su bili Stipe Vrdoljak i Šime Vučić – Đaković. Boks se nakon sokolskog društva 1919.g. počeo trenirati pojedinačno, a Hajduk 1923.g. osniva svoju boksačku sekciju. Osniva se 1934.g. boksački klub „Dalmacija“. Nakon 1945.g. boks se trenirao pri FD „Hajduk“. Treneri su bili poznati boksač Kruno Tomić , August Genkl i Stjepan Darlić. Boksački klub „Dalmatinac“ osnovan je 1950,g. Od 1952.g. boksači djeluju pri SD „Arsenal“ a od 1953. do 1957.g. u RSD „Spšlit“. U tom razdoblju najzaslužniji trener za razvoj boksa bio je Ante Ilić. Od 1978.g. klub se osamostalio pod imenom Boks klub „Split“.

Prima gara del campionato regionale Dalmato – Sudionici Prvog prvenstva Dalmacije u nogometu održanog 1910.g. u Zadru. Muđu ostalima tu su i nogometaši Forza e Coraggio iz Dubrovnika.